Turizam – kratko će odgovoriti većina kada ih se zapita što je zamašnjak hrvatskoga gospodarstva. Ali, to nije posve istina. Naime, građevinarstvo pogoni domaće gospodarstvo i za njega se može kazati kako se vratilo natrag u punom obujmu. Naime, povećanje cijena materijala i energenata, poremećaji u globalnim lancima dobave i nedostatak radne snage uvelike su potresli i građevinsku industriju u Lijepoj našoj. 

DIGITALNO POVEZIVANJE

Pandemija je u nekim krajevima svijeta inicirala, a u drugima, pak, ubrzala digitalizaciju. Što se Hrvatske i građevinskog tržišta tiče, koronavirus ju je dodatno pomaknuo prema tehnološkom napretku znanom kao Industrija 4.0. Ali, kažu poznavatelji prilika – Hrvatska je tek zakoračila u Industriju 3.0.

No, što je Industrija 4.0? Ona predstavlja logičan slijed evolucija počevši od one prve – industrijske, koja je startala izumom parnog stroja. Slijedila je druga uvođenjem električne energije u proizvodnju, te se svijet trenutačno nalazi na kraju treće koju karakterizira – povezivanje. Četvrta, pak, predstavlja brzu digitalnu transformaciju procesa unutar prerađivačko-proizvodnih (ali i ostalih povezanih) industrija.

Istini za volju, na domaćem tržištu ima onih koji su apsolvirali “trojku” i spremni su za “četvorku”, ali ima i onih kojima je povezivost i dalje klimava. Što je, u vrijeme interneta i mobilne povezanosti dostupne gotovo svima, gotovo bilo gdje, gotovo nezamislivo. Građevinarstvo bi, kao jedna od strateških industrijskih grana u Hrvatskoj, trebalo biti primjerom povezivanja. Ne klasičnog networkinga, za koji znamo da su građevinci sposobni, već onoga digitalnoga.

Jer on bi ne samo građevinarima olakšao poslovanje, već bi i cijelu gospodarsku granu učinio otpornijom na vanjske šokove. 

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay