Kamate na hipotekarne kredite u SAD-u premašile su šest posto, prvi put od financijskog sloma 2008. koji je započeo na tamošnjem nekretninskom tržištu i u crno zavio cijeli svijet. U Hrvatskoj, čije je gospodarstvo minijaturno u usporedbi s američkim, kamate na stambene kredite u prosjeku su upola niže. Provjerili smo kako je to moguće i čeka li nas neka nova kreditna kriza

Podsjetimo, Američka središnja banka (Fed) priopćila je prošli tjedan da će ponovno povisiti svoju referentnu kamatnu stopu za tri četvrtine postotnog boda, upozorivši da sada očekuje gotovo nulti rast gospodarstva u 2022.

S druge strane Europska središnja banka ‘kasni’ u usporedbi s drugim vodećim bankama u svijetu. S prvim podizanjem krenula je u srpnju te najavila daljnje zaoštravanje monetarne politike uz kamatu koja je sad na 1,25 posto.

Razlika je znatna, a ostaje pitanje u kolikoj će se mjeri ESB-ovo podizanje kamatnih stopa odraziti na Hrvatsku, zašto su kod nas krediti toliko povoljniji u usporedbi sa SAD-om, trebamo li se bojati rasta kamata i kako ćemo vraćati kredite kad porastu kamatne stope?

‘Takav trend neće zaobići ni Hrvatsku, koja uskoro postaje dio jedinstvene europske valute, tako da ne isključujemo mogućnost rasta kamatnih stopa, ali će rast zbog ulaska u europodručje i posljedičnog smanjenja premije rizika, kao i troškova, biti niži nego da je ostala izvan europodručja. Dodatno, kamatne stope ugovorene na stambene kredite u Hrvatskoj većinom su vezane uz NRS (nacionalna referentna stopa) kao promjenjiv parametar.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay