Iako cijeli svijet s namjerom ublažavanja inflacije sada povećava kamatne stope, kineske vlasti ovoga su ih tjedna na sveopće iznenađenje snizile. Rezultati gospodarskih aktivnosti u drugom tromjesečju pokazali su u kojoj mjeri je kinesko gospodarstvo uzdrmano. Prvi put od 2015. Kina, čini se, neće uspjeti ostvariti gospodarske ciljeve. Razlozi su ponajviše nulta tolerancija prema covidu-19 i krah nekretninskog sektora. Kako će problemi u drugom gospodarstvu svijeta utjecati na globalna gospodarska kretanja?

Otvaranjem tržišta 1978. godine gospodarstvo Kine krenulo je uzlaznom putanjom. Nakon prošlogodišnjega gospodarskog rasta Kine od visokih 8,1 posto, pri čemu je u prvom tromjesečju te godine iznosio rekordnih 18,3 posto u trideset godina u kojima ta zemlja vodi tromjesečnu evidenciju, prognozirao se rast od 5,5 posto za ovu godinu. Već početkom godine MMF je svoje prognoze snizio na 4,8 posto, zbog, kako navode, nekretninske krize i politike nulte tolerancije prema covidu-19, a Kina je, čini se, već digla ruke od zacrtanoga gospodarskog cilja.

U početnom razdoblju nakon pojave pandemije koronavirusa činilo se da Kina ima najbolji antidot za suzbijanje njezina širenja, i to poslušno društvo koje za razliku od zapadnjačkog liberalnodemokratskog ne negoduje kad mu se država petlja u osobne slobode radi općeg dobra.

Kineskim čelnicima sada teško pada promijeniti drakonski pristup rješavanju covid-krize jer bi se mogla izazvati još veća ekonomska kriza. Zemlja naime nije naučila živjeti s virusom te neki smatraju da bi zbog neizgrađenog imuniteta i ne previše naprednog zdravstvenog sustava širenje virusa u toj zemlji moglo prouzrokovati ekonomski kaos, piše Deutsche Welle.

Nitko više ne troši

U drugom tromjesečju gospodarska proizvodnja smanjila se za 2,6 posto u odnosu na prethodno tromjesečje, a u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećala se samo za 0,4 posto.

Ni u maloprodaji situacija nije ništa bolja. Kinezi naime u strahu od lockdowna i nemogućnosti zarađivanja troše izrazito oprezno. Prodaja je u prošlom mjesecu pala za 2,7 posto u odnosu na prošlu godinu.

Craig Botham, stručnjak za Kinu u Pantheon Macroeconomicsu, za Deutsche Welle je rekao kako, za razliku od 2008., kad je nakon bankrota velike investicijske banke Lehman Brothers kineska ekspanzivna gospodarska politika i monetarna injekcija od 579 milijardi eura pomogla stabilizirati svjetsko gospodarstvo, to sada neće biti slučaj. Ipak, Kina bi sada mogla pomoći ublažavanju svjetske inflacije jer će fokusiranje na povećanje ponude smanjivanjem kreditnih stopa, ali i smanjena potražnja, proizvesti deflaciju koja bi se mogla preliti na ostatak svijeta.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr