Mogućnost da se sredinom ove godine postigne dogovor o uvođenju globalnog minimalnog poreza na dobit i, eventualno, napredak oko toga kako oporezivati divovske tehnološke kompanije koje globalno pružaju digitalne usluge, poput Amazona, Googlea i Facebooka, načelno se čine kao koraci u dobrom smjeru za državne proračune i javne politike. Ipak, domaći ekonomisti s kojima smo razgovarali oprezni su u ocjenjivanju efekta uvođenja globalnog minimalnog poreza na Hrvatsku.

Pregovori u OECD-u

Pregovore o tome koordinira OECD, Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj, ali ključno pitanje, kolika bi bila minimalna stopa, još nije definirano, a stavovi su vrlo različiti. Sjedinjene su Države, pak, prošlog tjedna uzburkale duhove prijedlogom da globalna minimalna stopa poreza bude čak 21 posto, smatrajući da bi se tako trebalo stati na kraj praksi multinacionalki da bježe u porezne oaze.

U Hrvatskoj porez niži

– Glavni kritičari smatraju takav pristup štetnim za zemlje u razvoju i ekonomski male zemlje koje su, povijesno gledano, privlačile kompanije niskim korporativnim porezima. Prosjek poreznih stopa velikih zemalja je 20,8 posto, a malih zemalja 14,5 posto, prema podacima KPMG-ja. Najbolji primjer je zasigurno Irska, koja se smatra najvećom poreznom oazom i koja je svoj model rasta bazirala upravo na tome: 12,5 posto korporativnog poreza, odnosno 6,25 posto ako profit dolazi iz patenta ili drugog intelektualnog vlasništva.

Cijeli članak možete pročitati na: novac.jutarnji.hr

Foto: Pixabay