Vlada ih je izračunala u mjeri u kojoj će planirane izmjene zakonskih propisa izvjesno utjecati na “propuštene” prihode. U slučaju državnog proračuna, to se više-manje odnosi na procijenjene učinke olakšica na osnovicu za obračun mirovinskih doprinosa za prvi stup za (naj)niže plaće, a kod lokalnih proračuna na gubitak prihoda po osnovi povećanja visine osnovnog osobnog odbitka i podizanja granice za primjenu više stope (30%) poreza na dohodak.

Te računice kažu da na teret središnje države u ovom krugu rasterećenja plaća ide približno tri četvrtine fiskalnih efekata (329 od 437 milijuna eura). U konačnici oni mogu ispasti i manji i veći.

Ali to će se znati tek kad se vidi kakav će biti odgovor lokalnih jedinica na “povećanje fiskalne autonomije” gradova i općina u novom krugu poreznih pretumbavanja, za koji su im u Vladi poručili kako otvara i prostor za natjecanje u privlačenju ljudi u svoje sredine.

Za pojedine kategorije poreznih obveznika one nisu nužno ni sitne ni nevažne, i često su predmet lobiranja. Među “ostalim izmjenama” jedna od onih koje su privukle više pažnje šire javnosti je novi porezni tretman napojnica kojim je određen iznos neoporezive napojnice (za plaćanja u gotovini i karticama) i način njezina oporezivanja iznad neoporezivog dijela.

To pitanje već otprije se potenciralo iz redova poslodavaca iz ugostiteljskog sektora. U javnom prostoru bilo je manje uvertire i glasnih pritisaka na uvođenje opcijskih planova i za društva s ograničenom odgovornošću, čime se i vlasnicima d.o.o.-a, a ne samo dioničkih društava omogućuje da zaposlenike nagrađuju dodjelom udjela u poduzeću.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay