Doznali smo preliminarne računice troška poreza na ekstraprofite.

Zbog neočekivanog poreznog udar najavljenog kompanijama koje će ostvariti “ekstraprofit” u ovoj godini, posljednjih desetak dana pojačano se traže rješenja kako ga izbjeći. Posebnu dozu motivacije imat će domaći kreditori budući da preliminarne procjene pokazuju da bi one najveće mogle platiti između 500 i 700 milijuna kuna, doznaje Poslovni dnevnik iz bankarskih izvora.

”Iako su banke na polovini godini iskazale solidan rast dobiti, to nije posljedica rasta kamatnih marži, već smanjenja troškova rezervacija i ispravaka vrijednosti. Ne može se govoriti o tome da su banke ostvarile ekstraprofite na teret energetske krize”, kaže nam dobro upućeni sugovornik. Prve procjene kalkuliraju s najmanje pola milijarde do 700 milijuna kuna direktnih injekcija u proračun, no naš sugovornik upozorava kako treba na umu imati da visina oporezive dobiti može značajno varirati od banke do banke, pa time i finale kalkulacije.

Na kraju lipnja ove godine banke su iskazale 3,06 milijardi kuna neto dobiti, a snažan rast rezultata očekivao se i u drugoj polovini godine. Nezadovoljstvo u bankama dodatno potpiruje činjenica da država u odluci o novom porezu nije uzela u obzir troškove pripreme za uvođenja eura za financijski sustav, ali i usklađivanje s minimalnim zahtjeva za regulatorni kapital i podložnim obvezama (MREL).

Vlada je javno savjetovanje o novom porezu predvidjela do 1. prosinca, a o stavu koji bi bankari mogli zauzeti zasad stižu različite informacije. Jedan dio banaka važe opciju da “stisne zube” i podnese najnoviji teret Vlade predstavljen uime solidarnosti računajući na mogućnost potrage za novim kamatnim prihodima u narednoj godini. No, drugi se, čujemo neformalno, spremaju za okršaj.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay