KRIZE često djeluju kao akceleratori već započetih društvenih i tehnoloških promjena, pa tako i pandemijska kriza uzrokovana covidom-19. Zbog čestih lockdownova, više rada od kuće i općenito manje mobilnosti ljudi su počeli češće kupovati stvari na internetu.

Internet trgovina u svijetu

2020. je 73% korisnika interneta, tj. 65% od ukupnog broja stanovnika 16-74 godine u EU kupilo nešto preko interneta. Najviše se kupuje odjeća (63% e-kupaca), namještaj i vrtlarska oprema (29% e-kupaca), dostava hrane (28%), kozmetika (27%), knjige i novine (26%) te računala i električni proizvodi (26%). Internet trgovina raste pa je 2015. 62% korisnika interneta kupovalo na njemu, a 2020. 73%. A ako se brojke usporede s 2010. kada je na razini EU 54% korisnika interneta koristilo internet trgovinu, onda je jasno kako se radi o brzorastućem trendu koji je već dio svakodnevice.

Mladi su više koristili internet trgovinu, ali je zanimljivo da je više od 50% ljudi iznad 65 godina koji koriste internet bilo i e-kupac. Internet trgovinu također više koriste obrazovani i samozaposleni.

Prihvaćenost internet trgovine dosta varira unutar EU, od 89% od ukupnog stanovništva (od 16 do 74 godine) Danske do 31% u Bugarskoj.

Internet trgovina u Hrvatskoj

Hrvatska se s 80% ljudi koji su koristili internet i 55% ljudi koji su kupovali preko interneta svrstava među države ispod prosjeka EU (89% koristilo je internet, a 65% kupovalo je preko interneta).

Začuđuje to što ih samo 20 posto pristaje na plaćanje kreditnim karticama, a PayPal koristi samo 10 posto. Takav čudan miks prihvaćanja najmodernijeg načina prodaje i poslovanja (internet trgovina), a istodobnog odbijanja modernog načina plaćanja pokazuje određenu neozbiljnost domaćih internet trgovina. Mnoge kompanije kao da su otvarale web trgovine čisto kao novitet i da bi mogle tvrditi kako ih imaju, a ne da ih iskoriste za iskorak u poslovanju. Jer da jesu, onda bi internet trgovinu spojili s plaćanjem putem interneta.

Većina tvrtki iz Hrvatske nije shvatila potencijal internet trgovine. Radi se o načinu poslovanja i segmentu tržišta koji kontinuirano raste iz godine u godinu; od Kine, preko EU do SAD-a. Potencijal je ogroman jer se tek otvaraju nove mogućnosti i sama je u fazi ekspanzije. Štoviše, govorimo o glavnoj promjeni koja je zadesila trgovinski sektor u ovom stoljeću.

Nije kriva samo država

Privatnici u Hrvatskoj su se navikli kritizirati državu, i to s dobrim razlogom. Ali s vremena na vrijeme bi trebali pogledati istini u oči i priznati da ni oni sami nisu baš najspremniji za reforme, inovativne metode, moderan način poslovanja i strateško promišljanje.

Krivnja države i političara za gospodarsko stanje u Hrvatskoj je apsolutno golema i dominantna. No nije samo javni sektor kriv zbog loših gospodarskih rezultata. Dobar dio privatnog je zapeo u prošlosti i ne gleda u budućnost.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr