Sasvim očekivano jučer su američke Federalne rezerve podigle kamatnu stopu na federalna sredstava za 0,75 postotnih poena ustrajući u naporu da suzbiju inflaciju koja je u Sjedinjenim Državama dosegla 9,1 posto. Razlika u pristupu Federalnih rezervi prema Europskoj središnjoj banci (ESB) kad je u pitanju donošenje odluka u složenoj situaciji rasta cijena, energetske neizvjesnosti, globalne geopolitičke napetosti i očekivanja recesije postaje sve izrazitija.

Euro je nakon dugo vremena udario u paritet prema dolaru te 1 euro vrijedi otprilike 1 dolar, a investitori europesimisti već se počinju kladiti na daljnje slabljenje zajedničke valute 19 članica eurozone, kojima će se pridružiti Hrvatska 1. siječnja 2023. godine.

Ti europesimisti čak predviđaju potop eura na razinu do 0,80 dolara za euro, što bi teoretski mogao biti uvod u raspad eurozone. Nije poznato zbog čega ESB još nije reagirala na situaciju ‘obrnutog‘ valutnog rata te je dugo puštala slabljenje eura prema dolaru. Problem je u tome jaki dolaru u Europi pojačava utjecaj uvozne inflacije, što bi moglo imati devastirajući utjecaj na značajni dio europske ekonomije te standard potrošača. Činjenica jest da je dolar i dalje dominantna globalna (rezervna) valuta, ali je isto tako jasno da eurozona u svom monetarnom arsenalu ima oružje koje omogućuje obranu. No, to oružje se ne koristi. Vjerojatno zbog toga je dio članica strahuje da im je cijena jačanja eura previsoka. Moguće je da će cijena inflacije i recesije u eurozoni za sve biti viša od teoretskih posljedica cijene zaduživanja.

Zaključno treba napomenuti kako je neizvjesnost na najvišoj razini u modernoj ekonomskoj povijesti, a nitko nema kristalnu kuglu i proročke moći. Stoga najviše treba zazirati od onih koji tvrde kako imaju jasnu sliku onoga što će se zbivati u nastavku 2022. godine.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay