Napuhavanje cijena traje već petu godinu, uz kroničan manjak ponude nekretnina.

Nastavlja se trend vrtoglavog rasta cijena nekretnina; u zadnjem tromjesečju prošle godine prosječna cijena kvadratnog metra stambene nekretnine bila je 9,1 posto viša na godišnjoj razini. Najnovije su to brojke državnih statističara koje oslikavaju ono što kupci (i prodavatelji) vide svakodnevnim listanjem oglasnika, a to je napuhavanje cijena koje traje zadnjih pet godina, od drugog kvartala 2017. U tom periodu najveći godišnji skok zabilježen je u drugom kvartalu 2019. u kojem su cijene premašile dvoznamenkasti prag.

Napuhavanje nekretninskog balona koloplet je niza faktora kojemu je vjetar u leđa u zadnjih pola godine dala inflacija efektivno anulirajući nade u skorije smirivanje situacije. Udar energenata (kao glavni razlog za inflatorne pritiske) nastavio je niz započet s pandemijskim oporavkom, skupljim građevinskim materijalom, manjkom ponude stambenih nekretnina, vrlo jeftinim i obilnim novcem, državnim programom subvencioniranih kredita…

Uteg tržištu nekretnina, dugo upozoravaju stručnjaci, je državni program za subvencioniranje stambenih kredita. U tijeku je aktualni natječaj Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), otvoren 21. ožujka, koji je na raspolaganje stavio 50 milijuna kuna za podmirenje kamatne stope na trošak poreznih obveznika.

Godišnje se u glavnom gradu izgradi između 2 i 3 tisuće stanova, dok se prije krize 2009. gradilo i do tri puta više. U zemlji bez adekvatne stambene politike države, što APN-ov program ni u najboljoj namjeri nažalost nije, i aktualni program, za koji se ne zna koliko će u stvarnosti trajati, donio je opipljivu nervozu i dozu hitnosti među kupcima. Istodobno, svi izvan ciljane grupe (a koji uredno plaćaju poreze) suočeni su sa skupljim kvadratima.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay