Šefica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je odlučila uvesti potpuni embargo na uvoz ruske nafte u Europu. Za šest mjeseci u Europi više ne bi trebalo biti ni kapi ruske nafte, a za godinu dana ni kapi dizela i benzina iz ruskih rafinerija. Drastičan je to potez, kojeg su se mnogi pribojavali, no u drugu je ruku i očekivan jer dosadašnji paketi sankcija nisu oslabili Rusiju u mjeri u kojoj su to priželjkivali šefovi Europske unije

Od novog paketa sankcija očekuje se da financijski oslabi Rusiju toliko da više ne može održavati ofenzivu u Ukrajini. Rusija je zahvaljujući povećanju cijena energenata od početka rata u Ukrajini zaradila 63 milijarde dolara, i kroz šest mjeseci ti bi se prihodi trebali izbiti Moskvi iz džepa.

To otvara pitanje odakle će Europa uvoziti naftu, tko će zaraditi na tome, a tko će sve to platiti. Za naftnog stručnjaka Davora Šterna nema puno dilema.

‘Embargo na naftnu je neočekivan i vrlo drastičan potez. Kao njegovu posljedicu možemo očekivati iznimno visok porast cijena svih naftnih derivata‘, poručio je Štern za tportal i nastavio:

Dekanić: Novi dobavljači sigurno neće ponuditi jeftiniju naftu

Zabrana uvoza sirove nafte i derivata iz Rusije ne bi trebala u većoj mjeri utjecati na Hrvatsku, jer se dominantno opskrbljuje s Mediterana, ocjenjuje u srijedu za Hinu energetski stručnjak Igor Dekanić. ‘Hrvatska nije u lošoj poziciji, jer manje-više uvozi derivate s Mediterana, odnosno iz talijanskih rafinerija, a što se tiče plina, imamo LNG terminal koji omogućuje znatne izvore opskrbe izvan Rusije’, kaže Dekanić.

Na pitanje hoće li energenata biti dovoljno i po kojoj cijeni, odgovara da će ih vjerojatno biti dovoljno, ali teško je reći po kojoj cijeni.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr