Njemački političari već tjednima upadljivo često govore o ‘širokom srednjem sloju’ ili ‘srednjem sloju društva koji teško radi’, kako ih je nazvao ministar financija Christian Lindner. Riječ je o sloju stanovništva na ‘kojem počiva sve’, kako je to opisao list Augsburger Allgemeine, odnosno o ‘stabilnim stupovima’ koji, prema Ekonomskom vijeću CDU-a, ‘puno rade, plaćaju poreze i rijetko uživaju olakšice’ . Kad su usvojeni prvi paketi pomoći, rasprava se uglavnom vrtjela oko srednje klase. Jer ona je ugrožena: inflacijom, rastom cijena energenata i drugoga. No treba li ‘srednjem sloju’ doista više potpore? Hoće li biti zaboravljen?

Posebno je niža srednja klasa još uvijek teško pogođena rastućim cijenama – a platne skupine ispod nje su ionako pogođene. Razlog: najviše su porasli troškovi energije i hrane, navodi DIW. Posebno ljudi koji zarađuju malo moraju trošiti sve veći udio svojih prihoda samo na tekuće troškove i osnovne potrebe.

A što se događa sa „srednjom klasom” općenito? Nakon mnogo dobrih godina opet je pojačano opterećena, ali nipošto toliko kao klasa koju čine osobe s nižim primanjima, kaže Kritikos. Srednja je klasa u dobrom stanju zahvaljujući održivom gospodarskom rastu u posljednjih nekoliko godina, malim, ali stalnim porastima plaća i gotovo potpunoj punoj zaposlenosti, kaže profesor ekonomije Kritikos.

Ta stabilnost je u slučaju mnogih ugrožena. Među studentima, primjerice, postoji zabrinutost: i oni osjećaju posljedice rasta cijena hrane. U velikim gradovima stanarine su već visoke. Postoje doduše domovi s povoljnijim uvjetima, ali “ako se sada prijavite, morat ćete čekati šest mjeseci”, kaže Sinja Wach, koja studira na Sveučilištu u Stuttgartu.

Neki već podižu kredite, drugi prodaju svoje automobile.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr