Stiže nam rasplet kakav svijet nije vidio 13 godina…

Iako tržišta već dulje vrijeme iščekuju zaoštravanje monetarne politike u SAD-u, sve su iznenadile najnovije poruke Federalnih rezervi da će već u ožujku početi s nizom povećanja kamatnih stopa te prestati s politikom iz doba pandemije koja je poticala zapošljavanje, rast, dobitke na burzi, ali i inflaciju. U prosincu je dosegnula sedam posto, najvišu razinu u gotovo 40 godina. Prema riječima Jeromea Powella, predsjednika Feda, inflacija je postala “malo gora” od posljednjeg sastanka u prosincu te da će podizanje referentne stope Feda, koja je na nuli od ožujka 2020., pomoći da se spriječi ukorjenjivanje visokih cijena, piše Novac.hr.

Pet do šest povećanja

Nastojeći smiriti strahove da bi više kamatne stope mogle naštetiti gospodarstvu, prvi čovjek Feda ujedno je rekao da središnja banka može upravljati procesom na način koji produljuje rast i održava nisku nezaposlenost. “Mislim da ima dosta prostora za podizanje kamatnih stopa bez prijetnje tržištu rada”, rekao je. Premda se u priopćenju Feda ne navodi kada će točno početi povećavati kamate, analitičari smatraju da će to biti u ožujku, kada bi središnja banka mogla okončati i program kupnje obveznica, a potom početi i smanjivati svoje bilance.

Bit će to prvo povećanje cijene novca od prosinca 2018. godine, ali ranije i bržim tempom nego što su ekonomisti i ulagači očekivali. Prošli mjesec dužnosnici Feda predvidjeli su da će povećati stope tri puta u 2022., dok su tržišta računala s četirima povećanjima, u ožujku za 0,25 postotnih bodova, a potom u još dva ili tri navrata do kraja godine, kada bi kamate mogle dosegnuti jedan posto.

“Superbalon”

Poznati ulagač Jeremy Grantham, s istančanim osjećajem za velike preokrete, ovih je dana privukao pozornost tržišta najavom pucanja “superbalona” američkih dionica s 50-postotnim padom, a otišao je i korak dalje. Za Bloomberg je iznio još alarmantniju poruku, da je prošlo 25-godišnje razdoblje “zlatokose” te da se svijet treba pripremiti za inflaciju, sporiji rast i nedostatak radne snage.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay