Krajem prošle godine, Međunarodni monetarni fond (MMF) je upozorio kako će prijelaz na obnovljive izvore energije u idućim desetljećima zahtijevati čak tri milijarde tona metala poput kobalta i litija te da će  proizvođači teško pratiti snažnu potražnju.  Zamjena fosilnih goriva niskougljičnim tehnologijama zahtijevat će osmostruko veća ulaganja u obnovljivu energiju i izazvati snažan rast potražnje za metalima, napomenuli su tada iz MMF-a.

Fotonaponski sustavi za proizvodnju struje koriste velike količine bakra, silicija, srebra i cinka, a vjetroturbine sadrže željeznu rudu, bakar i aluminij dok recimo baterije za električna vozila sadrže oko 8 kilograma litija, 35 kilograma nikla, 20 kilograma mangana i 14 kilograma nikla, a stanice za punjenje također zahtijevaju značajne količine bakra.

Tko profitira – Kina

Kina proizvodi 60 posto svih sirovina koje se koriste kao komponente u uređajima visoke tehnologije, uključujući pametne telefone i računala. Zemlja također ima 13 posto udjela na tržištu proizvodnje litija, kojim još uvijek dominiraju Australija (52%) i Čile (22 posto). Litij kao vrlo reaktivni element ključan je za proizvodnju punjivih baterija za mobilne telefone, prijenosna računala i električna vozila.

Ali čak i više od eksploatacije, Kina dominira i kada je riječ o preradi pa prerađuju 35 posto svjetskog nikla, 65 posto kobalta i 87 posto rijetkih elemenata.

Dok Kina prednjači u svim zemljama po preradi kobalta, sam metal se prvenstveno vadi u Demokratskoj Republici Kongo (DRC), no vlasnici rudnika u su većinom Kinezi. Točnije 15 od 17 rudnika kobalta u DRC-u drže upravo Kinezi, dok MMF navodi da je Kongo zaslužan za 70 posto kobalta koji je u opticaju.

Cijeli članak možete pročitati na: lider.media

Foto: Pixabay