Trenutačno gospodarsko okružje u kojem dominiraju neizvjesnost i rast kamatnih stopa upućuje na mogućnost zaustavljanja trenda rasta kvalitete imovine banaka pa bi se loši krediti u razdoblju koje dolazi mogli vratiti u središte zanimanja i u srednjoistočnoj Europi i banaka u Hrvatskoj

Deloitte je nedavno objavio četvrto izdanje studije o poslovanju bankarskog sektora u 16 država srednjoistočne Europe (regija CEE), uključujući i Hrvatsku, s naglaskom na aktivnosti spajanja i pripajanja (M&A). Ključni faktor koji je utjecao na trendove u bankarskom sektoru svakako je pandemija, koja je očekivano bila najveći izazov za regionalne banke još od financijske krize 2008. godine.

Do pojave pandemije ključni indikatori uspješnosti bankarskog sektora kao što su rast prihoda, profitabilnost, kvaliteta imovine te adekvatnost kapitala poboljšavali su se širom CEE-a. Međutim, iako su prošlogodišnje prognoze bile alarmantne, bankarski sektor u regiji pokazao je visoku razinu otpornosti, uza zadržavanje vrlo solidnih kapitalnih pozicija te relativno stabilnu kvalitetu imovine.

Snažna kapitalna pozicija

Bez obzira na negativne efekte pandemije, agregatna stopa adekvatnosti kapitala banaka u regiji CEE u 2020. godini porasla je za 1,8 postotnih bodova, na 22,1 posto. Tradicionalno snažna kapitalna pozicija hrvatskih banaka dodatno je ojačana, pa je potkraj 2020. godine agregatna stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka porasla za 3,3 postotna boda u odnosu na kraj 2019. godine, na 25,6 posto. Time je hrvatski bankarski sektor zabilježio treću najvišu adekvatnost kapitala među 16 promatranih država, odmah iza Latvije (26,8%) te Estonije (25,7%). Na temelju dostupnih podataka EBA-e, prosječna adekvatnost kapitala na razini CEE-a zadržana je na sličnim, visokim razinama i tijekom 2021. godine.

Zbog solidne kapitalne pozicije, bankarski sektor uspio je zadržati snažnu kreditnu aktivnost. Ukupna razina kredita na razini CEE-a pala je manje od očekivanog (-1,6% u odnosu na 2019. godinu). Pritom treba istaknuti da su ukupni plasmani bankarskog sektora u Hrvatskoj porasli za 2,5% na godišnjoj razini te premašili razinu od 30 milijardi eura. Ipak, ovdje treba uzeti u obzir da odgode plaćanja kao posljedica moratorija povećavaju obujam plasiranih kredita, što direktno utječe na smanjenje omjera loših kredita.

Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr