Malo po malo raste dug blokiranih građana i protekle je godine svakog dana rastao prosječno po 4,6 milijuna kuna, tako da je došao na 25 milijardi kuna koliko trenutačno duguju građani čije je račune u bankama blokirala Financijska agencija. U godinu dana blokade su se povećale za 1,7 milijardu kuna, a “na ledu” su računi 237.983 potrošača, njih 389 više nego krajem travnja prošle godine.

Kad se Financijskoj agenciji (Fina) podnese ovršna isprava, onda ona tu ovrhu provodi na svim kunskim i deviznim računima ovršenika, u svim bankama, prema OIB-u ovršenika i bez njegove suglasnosti.

Dug potrošača krajem travnja iznosio je 18,6 milijardi kuna glavnice, što je za dva posto više u odnosu na ožujak, a osam posto više ili 1,4 milijardu kuna u odnosu na travanj prošle godine. Na toliki golemi dug sjedaju velike kamate, koje su krajem travnja “težile” 6,7 milijardi kuna i u protekloj su se godini “udebljale” za 290 milijuna kuna.

Trenutno je po svakom blokiranom građaninu prosječno po 106.087 kuna blokiranih računa, a prije godinu dana bilo ih je 99.146 kuna. 

Finina analiza iz ožujka ove godine pokazala je da po gradovima apsolutno najveći broj dužnika i dugova imaju Zagreb, Split i Rijeka. Zagreb ima 48.889 blokiranih građana s dugom od 5,4 milijarde kuna, Split ima 8966 blokiranih na 822 milijuna kuna, dok je 7664 blokiranih Riječana s dugom od 499 milijuna kuna.

No, ti gradovi nisu vodeći brojem blokiranih potrošača u odnosu na broj stanovnika, pa Fina navodi da se izdvaja Čakovec sa 7,77 posto blokiranog stanovništva, Sisak sa 7,51 posto, Križevci sa 7,25 posto te Bjelovar sa 7,04 posto potrošača.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr