Za vodeće ekonomije nafta je danas skuplja nego 2008. kada je bila na 140 dolara.

Povijest ne možda ne ponavlja, ali se svakako rimuje: 50 godina nakon prve naftne krize, najnoviji napad na Izrael prijeti novom eskalacijom sukoba i otvara mogućnost značajnijeg rasta cijena sirove nafte.

Loše vijesti
Drugim riječima, koordinirano djelovanje Saudijske Arabije i Rusije (uz eksplicitni pristanak ostalih članica OPEC-a), koje su smanjenjem proizvodnje pokušale (i uspjele!) isprovocirati rast cijena sirove nafte na globalnoj razini, sada već opasno ugrožava i prešutne saveznike iz južne hemisfere, prijeteći zamjetnim usporavanjem gospodarskog rasta.

I usto dovodi u pitanje ambiciozne vizije zemalja u razvoju poput Indije. A tu nije ujedno i kraj lošim vijestima. U normalnim okolnostima tečaj dolara i cijene sirove nafte (kao, uostalom, i većine roba) krasi obrnuto-proporcionalna veza: jačanje američke valute globalno poskupljuje cijene roba (izražene u dolarima), te tako uvjetuje pad potražnje (i obrnuto).

No u ovoj priči stvari su okrenute naglavce: dolar je sada u podređenom položaju, zaglavljen unutar začaranog kruga koji ovisi o cijenama nafte, a njihov rast potencira inflacijske pritiske i time posredno determinira aktivnost američke središnje banke.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr