U drugoj godini pandemije, koja je započela brisanjem 20 milijuna radnih mjesta, američkim radnicima ide iznenađujuće dobro; samo što korporativnom dijelu ide još bolje. U posljednja dva tromjesečja, američke korporacije izvan financijske industrije ostvarile su najveće marže od 1950. godine. Unatoč stalnim žalopojkama rukovoditelja oko rastućih troškova rada, kao i materijala, prosječna dobit je porasla za 37 posto u odnosu na godinu ranije.

Poduzeća su također isplaćivala više gotovine svojim zaposlenicima, a ukupna naknada porasla je za 12 posto u posljednjem tromjesečju u odnosu na godinu ranije. To je dijelom zato što su se milijuni Amerikanaca vratili na posao, ali i zato što su mnogi dobili povišicu kad su to učinili. Zarada po satu uglavnom je išla ukorak s brzo rastućim troškovima života, a u nekim nisko plaćenim industrijama, kao što je ugostiteljstvo, je kupovna moć porasla.

Najvažniji razlog zašto i tvrtke i radnici danas zarađuju više nego što su zarađivali u veljači 2020., iako je gospodarstvo od tada prošlo kroz rekordnu recesiju, je američka fiskalna politika covid-potpora. Ogromna podrška kućanstvima značila je da su njihovi prihodi zapravo porasli, što je bila situacija bez presedana, pa su i kupovali više stvari. Sve to je izrokovalo trenutnu inflaciju.

Zaposlenici su stupili u štrajk u listopadu, najprometnijem razdoblju u godini za tvrtke koje posluju sa američkim farmama. Odbili su prvi prijedlog koji im je menadžment predložio, a onda i drugi, znatno bolji. Tvrtka je tad počela pokazivati znakove panike, tražeći od softverskih inženjera da popune tvorničke linije.

‘Radnici su možda umorni od gledanja kako se plodovi njihova rada slivaju u korporacije koje ostvaruju rekordne zarade’, rekao je u tada Chris Rhomberg, profesor sociologije na Sveučilištu Fordham. ‘Radnici Deerea očito su smatrali da si tvrtka može priuštiti više.’ Samo nekoliko dana kasnije, pokazalo se da su u pravu.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay