Zemlje koje će uspješnije upravljati ovom promjenom mogle bi zadobiti znatnu konkurentsku prednost nad ostalima, tvrde ekonomisti.

Automatizacija i internet

Europski model slanja radnika na prisilni dopust dok traje zatvaranje gospodarskih aktivnosti radi suzbijanja širenja zaraze rezultirao je manjim rastom nezaposlenosti nego u SAD-u. Međutim, dobar dio radnika pribojava se što će biti nakon ponovnog otvaranja gospodarstva.

Procjene konzultantske tvrtke McKinsey govore da će u razvijenim gospodarstvima oko 100 milijuna radnika morati promijeniti zanimanje u idućih 10 godina. To je 25 posto više radnika od procjena objavljenih prije izbijanja pandemije bolesti COVID-19.

Izazov predstavlja i veća automatizacija te korištenje interneta u radu što znači da će radnici morati unaprijediti svoje postojeće informatičke vještine brzinom koja u prošlosti još nije zabilježena.

Čak i prije COVID krize, Europa je zaostajala u digitalnoj ekonomiji. Izvješće Europskog suda revizora objavljeno u veljači pokazalo je da trećina radne snage u EU nema čak ni osnovne vještine u tom području. Bruxelles se nada da će taj deficit ublažiti novac iz 750 milijardi eura vrijednog fonda za oporavak.

Osnovan s ciljem generiranja dodatna dva postotna boda ekonomskog rasta u eurozoni do 2026., jedan od ambicioznih ciljeva fonda jest i da 120 milijuna odraslih Europljana godišnje pohađa neki oblik cjeloživotnog obrazovanja.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay