Što se zbiva s kineskim ulaganjima u Hrvatsku? Uspijevaju li “osvojiti” Europu? O kineskim investicijama u Hrvatskoj, ali i cijeloj Europi, razgovarali smo s ekonomistom Zoranom Aralicom s Ekonomskog instituta i politologom Kristijanom Kotarskim s Fakulteta političkih znanosti.

Kineska izgradnja Pelješkog mosta sufinancirana novcem Europske unije svojevremeno se spominjala kao mogući signal širenja poslovne suradnje i poticanja kineskih investicija u Hrvatskoj. Delegacije visokih kineskih dužnosnika posjećivale su Banske dvore i radi moguće kupnje brodogradilišta Uljanik, a prošle godine je HGK objavila da “osam kineskih kompanija snima biznis prilike u Hrvatskoj”. Odlučili smo stoga provjeriti kako se razvija suradnja Hrvatske i Kine, osobito zbog dramatičnih geopolitičkih promjena u kojima je Kina značajan igrač.

Na upit Forbes Hrvatska što se zbiva s kineskim investicijama u Hrvatskoj, iz HGK su istaknuli kako su prema podacima Hrvatske narodne banke kineske investicije od 1993. godine do kraja trećeg kvartala 2023. godine iznosile ukupno 217,2 milijuna eura. U prva tri kvartala 2023. godine, one su iznosile 13,7 milijuna eura, u 2022. godini 45,5 milijuna, a 2021. godine 38,8 milijuna. Po izravnim ulaganjima u Hrvatsku, Kina (bez Hong Konga) je na 24. mjestu. No, iz HGK nisu htjeli komentirati podatke o odnosu između Hrvatske i Kine.

Aralica: U Hrvatskoj nema sustavnog poticanja investicija

Podatke o količini investicija komentirao je ekonomist Zoran Aralica, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju Ekonomskog instituta, voditelj Odjela za inovacije poslovnu ekonomiju i ekonomske sektore.

On kaže kako struktura hrvatskog gospodarstva nije takva da bi podržala izravna strana ulaganja. Navodi primjer Slovenije gdje su Kinezi 2021. godine uložili oko 300 milijuna eura – a u Hrvatskoj su iste godine investirali samo 38,8 milijuna.

U toj državi postoje velike kineske investicije poput Gorenja koji je primjer poželjnog ulaganja za Kineze. Naime to poduzeće ima veliki istraživačko razvojni odjel s nekoliko stotina inženjera koji se nalazi u Velenju izvan Ljubljane, pri čemu se tamo u posljednje vrijeme zapošljavaju i kadrovi iz Hrvatske. Takvih sličnih pogona u Hrvatskoj nema – uništeni su privatizacijom ili su smanjili vlastiti opseg djelovanja pa i relevantnost.

Cijeli članak možete pročitati na: forbes.n1info.hr

Image by Gerd Altmann from Pixabay