Vlada je odlučila podebljati strateške robne zalihe, ali ni mjesec dana od te odluke nije se krenulo u akciju

Nakon što je Vlada odlučila “podebljati” strateške robne zalihe, kojima bi se u slučaju većih poremećaja moglo intervenirati na tržištu hrane, ni mjesec dana nakon toga iz resornog ministarstva nismo dobili konkretan odgovor na upit je li se i krenulo u tu “akciju”. Istopili se viškovi Poremećaji na tržištu, problemi u opskrbnim lancima, s energentima, transportom, logistikom… koje je načela korona, a dodatno produbio rat u Ukrajini, ponovno su otvorili pitanje niske razine hrvatske samodostatnosti u brojnim proizvodima, posebice kad je o hrani riječ – od mesa, mlijeka, stočne hrane do proizvoda od uljarica i žitarica, suncokretova ulja, brašna, kruha, tjestenine.

– Nemamo nikakvih saznanja da je počelo popunjavanje strateških zaliha. Ako se nešto i kupuje, kupuje se vrlo slabo i svi to skrivaju kao zmija noge. Jer tko će sad kupovati kukuruz ili pšenicu kad su cijene najviše. Kome će to koristiti i tko će snositi taj trošak poreznih obveznika ako roba nije kupljena u jeku berbe – pšenica u ljeto, a kukuruz u jesen? Kukuruz na pariškoj burzi ovih dana košta čak 320 eura za tonu, a pšenica oko 360 eura – kaže direktor Croatiastočara Branko Bobetić. Neke države u našem okruženju zabranile su izvoz svih krucijalnih žitarica za prehranu stoke, kukuruza, pšenice, raži, ječma… ili pak uvjetovale izvoz pravom prvokupa države.

I naši susjedi Slovenci uspjeli su se osigurati. Robne zalihe napunili su s dovoljno pšenice i kukuruza. Iz Ministarstva gospodarstva na naš su upit ustvrdili kako su sadašnje državne zalihe dostatne za 60 dana.

Cijeli članak možete pročitati na: vecernji.hr

Foto: Pixabay