“Postignuti dogovor ticao se odnosa kreditnih institucija i države te je postignut, kako je na konferenciji za novinare 2. veljače 2021. i rekao tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, u širem kontekstu usvajanja tada novog Zakona o sustavu osiguranja depozita. Sukladno tome, dogovor ne dira odnos kreditnih institucija i građana”, poručuju iz Ministarstva.

Štoviše, dodaju, zajednički dokument koji je poslužio kao osnova za poduzimanje koraka na temelju dogovora niti ne spominje sporove koje su vodili ili vode pojedinačni korisnici kredita s kreditnim institucijama, niti u odnosu na njih – bilo pred hrvatskim, bilo pred europskim sudovima – ijednoj strani nameće ikakve obveze ili očekivanja. “Dogovor ne sadrži nikakve financijske obveze za državni proračun, a time, u širem smislu, ni za hrvatske građane”, poručuju iz Ministarstva. Postupke su pokrenule kreditne institucije protiv RH, tvrdeći da im je država zakonodavnim izmjenama nanijela štetu.

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja zatražio je jučer od Vlade da javnosti objavi nagodbu s bankama, koju je nazvao “veleizdajničkim ugovorom između Vlade i banaka kojim je oštećeno 55.000 hrvatskih obitelji”.

Korist potrošača

“Kada sam prije nekoliko mjeseci jednom poznatom aktivistu koji se bori za prava građana oštećenih kreditom u švicarcima rekao da postoji ugovor između banaka i Vlade u kojem se Vlada najvjerojatnije obvezala da će pred sudom EU dati lažnu izjavu protiv hrvatskih građana, on nije vjerovao da bi takvo što mogli staviti na papir. Naime, Vlada je pred sudom EU dala mišljenje kako su se hrvatski građani prihvatom konverzije odrekli svojih prava potraživanja od banaka, zbog čega je sud EU donio odluku koja ne ide u korist hrvatskih potrošača”, napisao je Grmoja.

Cijeli članak možete pročitati na: jutarnji.hr

Foto: Pixabay