Nakon velikog pada broja posjetitelja zbog pandemije, Hrvatska ponovno uživa sve veću popularnost među turistima. Gostioničari i hotelijeri su odahnuli. No, prijeti li sada povratak neželjenog masovnog turizma?, pita se Deutsche Welle.

2019. više od 17 milijuna turista pohrlilo je u Hrvatsku, mnogi od njih na jadransku obalu između Splita i Dubrovnika. Bilo ih je više nego ikada. Trenutačni broj posjetitelja još je daleko od ovog vrhunca, no ovogodišnje ljeto posebno ukazuje na snažan oporavak turističkog poslovanja. Ovog rujna u zemlju je došlo još više putnika nego u rujnu 2019.

Hrvatsko gospodarstvo uvelike se oslanja na prihode od turizma, više nego u bilo kojoj drugoj zemlji EU-a.Prema Agenciji Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj (UNCTAD), ograničenja putovanja uzrokovana pandemijom i s time povezan pad broja posjetitelja teško su pogodili zemlju.

NE VESELE SE BAŠ SVI

Ali nisu svi tako pozitivni u vezi s ponovnim procvatom turističkog poslovanja. Posebno je osjetna zabrinutost za Dubrovnik. Mnogi strahuju da bi povratak gužvi mogao ponovno  preplaviti ovaj srednjovjekovni grad. Strah je opravdan jer mnogi brodovi za krstarenje ponovno pristaju u Dubrovniku tijekom sezone nakon čega tisuće turista nahrupe u grad.

POSLJEDICE MASOVNOG TURIZMA SE OSJETE I NA PLITVIČKIM JEZERIMA

Đuroković za Deutsche Welle ne vjeruje da će Hrvatska u budućnosti biti pošteđena masovnog turizma. Najkasnije iduće godine, kada se broj posjetitelja vrati na razinu prije pandemije, ljudi će se ponovno izravno suočiti s prekomjernim turizmom i njegovim posljedicama. Već se poduzimaju mjere za rješavanje gužvi.

Zbog zaštite prirode uvedena je zabrana kupanja u Nacionalnom parku Krka.

Nacionalni park Plitvička jezera u Hrvatskoj, s druge strane, mogao bi izgubiti status svjetske baštine UNESCO-a jer je masovni turizam već prouzročio golemu ekološku štetu.

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr