Prošlo je više od osam godina od konverzije kredita u švicarskim francima, kojim su njihovi korisnici izjednačeni s tadašnjim dužnicima u eurima, a završava saga ‘švicarac’ nikako da završi. Jesu li dužnici konverzijom doista obeštećeni, što govore odluke Vrhovnog suda i što on opet ima odlučiti pobližena nam je objasnio jedan od najboljih domaćih stručnjaka za trgovačko pravo, profesor Siniša Petrović, sa zagrebačkog Pravnog fakulteta

Možete li nam pojasniti učinak revizijske odluke Vrhovnog suda Rev-174/2020 koju je nedavno objavila Udruga Franak i opisala kao veliki iskorak ususret donošenja konačnog pravnog shvaćanja o obeštećenju korisnika kredita u švicarcima koji su konvertirali svoje kredite u eurske?

U toj je odluci iz 2022. Vrhovni sud odgovorio na tri pitanja. Prvo je pitanje postojanja pravnog interesa potrošača da traži donošenje odluke o ništetnosti odredaba ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli i promjenjivoj kamatnoj stopi, koje su sklapanjem nagodbe s bankom zamijenjene novim odredbama ugovora koje nisu ništetne. Drugo i treće pitanje svodi se na to je li pokretanjem postupka povodom tužbe za zaštitu kolektivnih interesa potrošača nastupio prekid zastare za tražbine potrošača s naslova ugovora o kreditu. U pogledu prvog pitanja Vrhovni sud se poziva na svoju raniju odluku iz veljače 2019. u kojoj je zaključio kako sklapanjem nagodbe s bankom (o konverziji) ne znači da je potrošač izgubio pravni interes tražiti utvrđenje ništetnosti ugovora ili njegovih pojedinih odredaba, smatra li da mu konverzijom nije u cijelosti podmiren dug pa stoga postavlja zahtjev na isplatom.

Cijeli članak možete pročitati na: tportal.hr

Foto: Pixabay