Veliki rast uvoza krumpira od početka godine – u tri mjeseca stigla polovica ukupnog lanjskog uvoza

Hrvatska je u prva tri mjeseca 2020. godine uvezla svih vrsta krumpira (sjemenski, mladi i kasni) u količini od 16.064 tona vrijednoga čak 8,03 milijuna eura, što je gotovo polovica ukupne vrijednosti uvoza za cijelu 2019. U cijeloj prošloj godini uvoz svih vrsta krumpira bio je 30.462 tona, u vrijednosti od 16,68 milijuna eura, što potvrđuje da je zbog koronakrize došlo i do eksplozije uvoza. Pritom je u prva tri mjeseca najviše uvezeno sjemenskog krumpira – 8.310 tona u vrijednosti od 5,33 milijuna eura, što je količinski više nego što je uvezeno za cijelu 2019., kada je na hrvatsko tržište stiglo 8.171 tona sjemenskog krumpira za koji je plaćeno 6,08 milijuna eura.

Sjemenskog krumpira u prva je tri mjeseca najviše uvezeno iz Nizozemske, u količini od 5.441 tonu i vrijednosti od 3,67 milijuna eura, dok je mladoga krumpira, uvezeno u količini od 2.311 tona vrijednog 756.000 eura, najviše došlo iz Egipta. Hrvatska je u prva tri mjeseca izvezla krumpira u količini od 5.033 tone vrijedne 1,37 milijuna eura.

– Nastavak rasta uvoza svih vrsta krumpira pokazatelj je da su od početka godine tržišni viškovi iz zemalja EU, koje su veliki proizvođači krumpira, jednim dijelom završili i na našem tržištu. Veliki uvoz sjemenskog krumpira, kojeg Hrvatska nema dovoljno za svoje potrebe, mogao bi biti naznaka da su poljoprivredni proizvođači, zbog straha od prekida lanaca opskrbe uslijed koronakrize, posegnuli za uvozom kako bi ove godine bilo zasijano više krumpira – procjena je stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Za sada još uvijek nije poznato na kojim je površinama krumpir zasijan ove godine i kakvi će biti prinosi krumpira koji dozrijeva na jesen. Prinosi će u najvećoj mjeri ovisiti o vremenskim prilikama za što je presudno dobro vrijeme tijekom lipnja i srpnja.

Hrvatska ima veliku prednost koju neke države EU nemaju, jer može proizvoditi vrlo rani krumpir u Istri i Dalmaciji zbog klime, a i drugdje uz pomoć specijalnih folija. Takav rani krumpir koji na tržište dolazi od 15. travnja do 15. lipnja, moguće je plasirati na tržište Europske unije, no potrebna je bolja organizacija proizvodnje te promjena tehnologija proizvodnje i investicije u proizvode dodane vrijednosti zajedno sa specijalizacijom proizvodnje. Mladi krumpir postiže veću cijenu jer ga mnogi smatraju delicijom koja kratko traje te se uvijek konzumira svjež.

Cijeli članak možete pročitati na: lider.media

Foto: Pixabay