SKORO uvođenje eura u Hrvatskoj je već poremetilo cijene nekretnina. Nekretninski agenti već duže vrijeme tvrde da se jako velik dio nekretnina kupuje gotovinom, a to daje naslutiti kako je bar dio kupoprodaja motiviran izbjegavanjem pretvaranja velikih svota kunske gotovine preko banaka i mjenjačnica u eure.

Kuna od 1. siječnja 2023. prestaje biti valuta kojom se može plaćati, iako će se još godinu dana moći zamijeniti kune za eure u bankama, Fini i Hrvatskoj pošti. Prvih šest mjeseci će se to vršiti bez naknade, a sljedećih šest mjeseci će navedene institucije imati pravo naplaćivati naknadu.

To znači da će se sva gotovina u kunama morati pretvoriti u eure preko institucija u čije podatke imaju uvid Porezna uprava i Ministarstvo financija. Stvarno velike iznose novca, primjerice dovoljno velike za kupovinu nekretnine, državna bi tijela mogla zamijetiti.

Da bi se izbjegle neželjene kontrole prilikom konverzije, najelegantnije je tu gotovinu u kunama pretvoriti u drugi oblik imovine, kao što su nekretnine. To je tradicionalni najdraži oblik ulaganja i štednje hrvatskih građana.

Još uvijek će se morati platiti porez na promet nekretninama u iznosu od 3 posto ugovorene cijene, ali novac ne treba prolaziti kroz banke, Finu ni Hrvatsku poštu. Trenutno se nekretnina ne može platiti gotovinom pravnoj osobi (kompaniji), ali može fizičkoj osobi. Banke imaju zakonsku obavezu da svaku transakciju veću od 200 tisuća kuna prijave Uredu za sprječavanje pranja novca, a od 1. siječnja 2023. će limit biti spušten na 10 tisuća eura.

Više od 50 posto kupoprodaja nekretnina je u gotovini

O kretanjima na tržištu nekretnina razgovarali smo sa Sanjinom Rastovcem iz zagrebačke agencije Sky Nekretnine. Prema njegovom iskustvu, vidljivo je povećanje kupnje nekretnina u gotovini, ali uvođenje eura nije jedini razlog za to.

“U zadnjih godinu dana osjetno se povećao udio plaćanja gotovinom. Iz razgovora s kolegama rekao bih da je to slučaj kod više od 50 posto kupoprodaja u zadnjih par mjeseci. Jedan od razloga je, dakako, uvođenje eura, ali i inflacija te sve ostalo što je dovelo do akumuliranja velike količine novca na računima i van njih”, objasnio je g. Rastovac.

“Treba imati na umu da imamo oko 30 posto stranih kupaca, koji su većinom gotovinski kupci, pa su oni zaslužni za dobar dio ranije spomenutog postotka. Za očekivati je da će se njihov udio uskoro i povećati, a da će broj odobrenih kredita u sljedećoj godini padati zbog podizanja kamata. Posljedično, postotak stranih kupaca i postotak gotovinskih kupovina mogao bi rasti, ali broj transakcija padati zbog sve manjeg broja kreditno sposobnih građana”, nastavlja.

Cijeli članak možete pročitati na: index.hr

Foto: Pixabay