Obrtnika koji ne vode poslovne knjige već samo evidenciju o prometu, pri čemu je ta mogućnost predviđena za godišnje primitke do 300 tisuća kuna (što je utvrđeni prag za ulazak u sustav PDV-a) u Hrvatskoj je iz godine u godinu sve više.

Jer, to je administrativno jednostavniji i porezno najpovoljniji režim oporezivanja, s najnižom propisanom poreznom stopom od samo od 10 posto koja se plaća prema utvrđenim poreznim razredima.

S krajem ove godine broj poreznih obveznika koji porez na dohodak od samostalne djelatnosti plaćaju u paušalnom iznosu premašit će i 60 tisuća. Prema Poreznoj upravi, naime, broj takvih obrta početkom prosinca dosegnuo je 59.986, čime je u odnosu na stanje krajem prošle godine povećan za gotovo 7700 ili 15-ak posto.

Intencija poreznih pogodnosti uvođenih u tom području kroz poreznu reformu bila je poticanje razvoja malih poduzetnika. Promjene su očito dale rezultata. Ali po putu su u Poreznoj upravi uočili da se paušalni obrti sve više koriste i suprotno svrsi poreznog poticanja poduzetničkih iskoraka. U prvom redu to se odnosi prikriveni nesamostalni rad.

Anegdotalno se tako prepričavaju primjeri otkazivanja ugovora o radu s poslodavcem, nakon čega se za istog poslodavca nastavlja raditi u formi paušalnog obrta uz, dakako, znatno manja porezna davanja. S jedne strane, to je problematično s aspekta nelojalne konkurencije, a poreznici u svemu apostrofiraju i rad za strane kompanije.

Cijeli članak možete pročitati na: poslovni.hr

Foto: Pixabay