Po svojoj popularnosti i verbalnoj učestalosti, riječ ‘održivost’ nadmašila je rekordnu ‘transparentnost’ od prije nekoliko godina.
Privatnom sektoru ta riječ posebno ide na živce jer sa sobom nosi dodatnu birokraciju i troškove za neke elemente poslovanja koji su i prije bili prisutni u praksi, međutim, sada sve to prema europskim pravilima mora pisati u nekoj poslovnoj strategiji i financijskom izvještaju.
Ne postoje neke konkretne EU direktive kako se sektor turizma pretvara u onaj održivi već svaka zemlja kreira vlastite vizije i ciljeve. Na nivou države, upravo se piše Strategija održivog turizma do 2030, koja je već trebala biti predstavljena javnosti, međutim s njezinom se objavom kasni. Strategiju je kreirao multidisciplinaran tim od 93 predstavnika, od kojih je 29 iz poslovnih turističkih organizacija.
Početna pozicija nam nije baš najbolja, ako pogledamo analize o broju noćenja po stanovniku. Prema podacima konzultantske tvrtke Blue Rock Consulting o opterećenosti prostora iz 2018, prosječni broj noćenja po stanovniku u europskim zemljama je šest, a u Hrvatskoj čak 21.
Postoji i, dodaje, prijetnja gubitka konkurentnosti Hrvatske kao auto destinacije zbog nedostatka planskog razvoja e-mobilnosti. – Ako će za 10 godina proizvođači automobila proizvoditi samo električna vozila koja će voziti ciljani kvalitetni gosti, a mi nećemo imati adekvatnu mrežu punionica, Hrvatska u tom scenariju postaje “diesel” destinacija. Moderna željeznica je još uvijek samo san ili daleka budućnost
Zemlja predvodnica održivog turizma u Europi je Austrija, čije je Državno tajništvo za turizam još 2018. godine na nacionalnoj razini uvelo strateški okvir prema kojem je godišnje definirano devet akcijskih planova za postizanje nacionalnog cilja, a taj je da Austrija postane jedna od najodrživijih destinacija na svijetu. I na dobrom je putu da to i postane.
Ministarstvo turizma i sporta nije nam poslalo odgovore na pitanja o sadržaju Strategije do zaključenja tiskanog izdanja Lidera no u online izdanju donosimo 10 ključnih izazova koji su tijekom izrade dokumenta definirani kao ključni izazovi hrvatskog turizma:
- Vremenska i prostorna neujednačenost
- Nepovoljan utjecaj turizma na okoliš i prirodu
- Nepovoljan međuodnos turizma i klimatskih promjena
- Prilagodba ubrzanim tehnološkim promjenama u turizmu
- Kvaliteta života i dobrobit lokalnog stanovništva
- Nedostatni ljudski potencijali u brojnosti i kvaliteti
- Neadekvatna struktura i kvaliteta smještajnih kapaciteta
- Nepovoljno poslovno i investicijsko okruženje
- Nedovoljno učinkovit zakonodavni i upravljački okvir
- Utjecaj kriza na turizam te promjene ponašanja i potreba turista
Cijeli članak možete pročitati na: lidermedia.hr
Foto: Pixabay
Pratite nas na Facebooku…