I poslije svjetske ekonomske krize iz 2008., mnogi su svoje kućne budžete spašavali prodajom zlatnog nakita, a mnogima bi dobrodošao i zbog posljedica korona-krize, kad su se mjesečni prihodi stanjili, a račune treba plaćati. Samo je pitanje, koliko je u kojoj obitelji zlatnog nakita ostalo.

– Kakvo je stanje u Republici Hrvatskoj? Hrvatsku je zbog teškog ili nemogućeg življenja u njoj u posljednjih desetak godina, prema procjenama, u potrazi za boljim životom napustilo gotovo 10 posto stanovnika, od kojih je većina mladih, visokoobrazovanih i u produktivnoj dobi. Bolest COVID-19 je, unatoč vladinim mjerama potpore, dodatno pogoršala ionako teško stanje u zemlji – istaknuto je tim povodom u priopćenju koje potpisuje Krešimir Sever, predsjednik NHS-a.

To je ilustrirano podacima za 2019. godinu prema kojima je u Hrvatskoj stopa rizika od siromaštva iznosila 18,3 posto, osoba u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je 23,3 posto, osoba u teškoj materijalnoj deprivaciji bilo je 7,3 posto, a onih koji su zaposleni ili samozaposleni i istovremeno siromašni bilo je 5,10 posto. Za očekivati je da će podaci za 2020. godinu biti još i gori, zaključio je Sever.

U tim i takvim prilikama, iz godine u godinu mnogi građani bili su primorani riješavati se predmeta uz koje su bili emotivno vezani, prstena koje im je darovala draga osoba, naušnica, ogrlica, narukvica… Zlato se može brzo unovčiti, možda ne dobiju uvijek koliko im treba, ali jedan račun više ili jedna rata kredita bit će lakše plaćeni. Osim nakita, otkupljuje se i zubno zlato, satovi, zlatnici, medalje…

Cijeli članak možete pročitati na: slobodnadalmacija.hr

Foto: Pixabay